katolička crkva
Dating > katolička crkva
Click here: ※ katolička crkva ※ ♥ katolička crkva
Ta Crkva u ovom svijetu u punini postoji samo u organizaciji zvanoj Katolička crkva, tj. Jedna od poznatijih Katoličke crkve je dogma o definirana na. Najvišu vlast u Katoličkoj crkvi vrši. Uglavnom se klericima daju razne službe u Crkvi, ali neke mogu dobiti i laici. Ne može se uvoditi novi nauk nego samo definirati ono što u tradiciji već u biti postoji, te se na jasniji ili suvremeniji način to iznijeti.
Zato se radujemo dolasku svakoga gosta. No, nikad ne smijemo izgubiti iz vida da je svaki gost prije svega osoba, stvorena na sliku i priliku Božju, te kao takav zavreðuje naše poštovanje i ljubav. Iz te perspektive nameæe se potreba da se s jednakom ljubaznošæu pristupa imuænijim kao i onim gostima koji su skromnijeg imovinskog stanja. Ja sam Petar, vaš brat! Crkva me po papi Franji šalje da od danas budem vaš pastir, otac, brat, prijatelj i pratitelj na životnom putu, rekao je biskup Paliæ obraæajuæi se svojoj pastvi. Bogata povijest i duhovni život ove biskupije baština je koju smo primili i koju moramo nastaviti èuvati, prenositi buduæim pokoljenjima i na njoj graditi vlastitu buduænost. Kakva æe ona biti, ovisi o nama samima, rekao je novi biskup dodajuæi da živimo u vremenu velikih izazova. Tim povodom su biskupi uputili zajednièku izjavu hrvatskoj javnosti u kojoj su ponavljajuæi veæ više puta istaknutu svoju predanost u zaštiti svih ljudi od nasilja, upozorili da Konvencija, osim onoga što se pozitivno istièe u njenom naslovu, svojim sadržajem otvara puno nedoumica i nejasnoæa. Stoga, pozivamo da se narodni zastupnici u Hrvatskom saboru izjasne protiv ratifikacije Konvencije. Zahvaljujem Bogu na daru života i milosti krsnog i ministerijalnog sveæeništva. Zahvaljujem svojim roditeljima i cijeloj obitelji, svojim odgojiteljima i svima koji su na bilo koji naèin povezani sa mnom, na njihovoj podršci na mojem sveæenièkom putu. Papi Franji zahvaljujem na povjerenju i imenovanju i obeæavam sinovsku odanost i poštovanje. Glavni naglasci s kolokvija predstavljeni su javnosti istoga dana na konferenciji za novinare na kojoj su sudjelovali predsjednik Vijeæa biskup Mate Uziniæ, dr. Slavica Blažeka Kokoriæ i dr. Jure Bogdan, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstièeviæ, zamjenik naèelnika Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Drago Matanoviæ, državni tajnici MORH-a Tomislav Iviæ i Zdravko Jakop, msgr. Petar Paliæ glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, don Marko Medo biskupski vikar za pastoral i vojni kapelan u MORH i GS OSRH, fra Frano Musiæ OFM biskupski vikar za MUP i policijski kapelan na Policijskoj akademiji, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, državni tajnik Ministarstva branitelja Ivan Vukiæ, više policijskih i vojnih kapelana Zagrebaèkog dekanata, te brojni predstavnici MORH-a i OSRH-a. Predstavnici crkvenih braènih i obiteljskih savjetovališta iznijeli su neke konkretne podatke i pokazatelje, kao i iskustva rada i primjere dobre prakse. Slijedom toga raspravljalo se o tome kako bi se preventivnim djelovanjem obitelji mogle osnaživati, izgraðivati i uèvršæivati, umjesto da se nasilje u obitelji uzima kao poluga za razaranje obitelji. Priznaju takoðer da svaka Crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije... Došlo se do zakljuèka da su razlièiti dogaðaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet razlièitih tumaèenja. U sluèaju kardinala Stepinca tumaèenja koja su pretežito davali katolièki Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje razlièita. Duhovna briga za putnike i goste nezamjenjiv je dio ponude svima u potrazi za odmorom. Crkva stoga u tom važnom segmentu ljetnih mijena društvenog tkiva želi svoja vrata otvoriti svakom srcu dobre volje, potrebnom mira, odmora, tišine i molitve. Jure Bogdan prvi put je vodio sjednicu. Izražena je spremnost da se intenzivno nastavi s popisivanjem žrtava Drugog svjetskog rata i poraæa sve dok taj posao ne bude završen. U raspravi je posebno istaknuto, a to je ujedno i preporuka Komisije, da se ekshumacije provode s poštovanjem prema svakom pokojniku te da se uvijek provode pojedinaèna pokapanja zemnih ostataka svake pojedine osobe. Time bi se, naime, zaustavila pošast umnažanja žrtava prema politièkim i mitomanskim potrebama. Posebno je istaknuo 50. Sveèana sprovodna misa za biskupa Bogetiæa je u 14 sati. Nakon mise sprovodni obredi održat æe se u Premanturi. Potièemo zauzete Kristove vjernike laike, katolièka društva i pokrete, te sve društvene institucije i udruge koji se zauzimaju za èovjeka i njegovo dostojanstvo, da svojim djelovanjem pridonesu oèuvanju nedjelje u njezinom povijesnom znaèenju, kao neradnoga dana koji pruža prigodu za obiteljsko okupljanje. Razumljivo je da postoje službe u društvu kao npr. No, ima poslova i zaduženja koje se ne mora raditi u nedjelju. Oni zbog toga nedjeljom ostaju izvan kruga svojih obitelji i svoje djece, dok je drugima to dan odmora. Istaknuto je kako se sva otvorena pitanja trebaju rješavati zajednièkim dogovorom, te kako rad Mješovitih komisija i povjerenstava Vlade RH i HBK treba intenzivirati kako bi se pitanja od zajednièkog interesa mogla rješavati. Znanstvenici na Zapadu, kojemu i Hrvatska pripada, ovo su stoljeæe nazvali stoljeæem starenja. Stoga ovom porukom želimo senzibilizirati ponajprije vjernike, ali i sve ljude dobre volje u Hrvatskoj, na potrebu suoèavanja sa starenjem, kako bismo starost prepoznali kao priliku za rast. Èlanovi Stalnog vijeæa pozdravili su nedavne napore za afirmacijom objektivnog pristupa u suoèavanju s prošlošæu istaknuvši kako takva nastojanja doprinose i ekumenskom dijalogu izmeðu vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Andrej Plenkoviæ rekao je kako se sva otvorena pitanja trebaju rješavati zajednièkim dogovorom, te kako rad Mješovitih komisija i povjerenstava Vlade RH i HBK treba intenzivirati kako bi se pitanja od zajednièkog interesa mogla rješavati. U razgovoru je istaknuta važnost dovršetka postupka kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. A da se - uz velike žrtve sve do spremnosti davanja života iz ljubavi - u tom nama nametnutom ratu Hrvatska nije obranila, danas ne bi bilo hrvatske države. Istog æe dana u 16. Potrebna je Crkva u pokretu, odvažna i kreativna Crkva koja izlazi iz krutosti i standardiziranih formula koje su èesto zastarjele, rekao je Sveti Otac. Vidjeti znaèi da treba pronaæi vrijeme za susret s ljudima. To je rijeè tipièna za kršæanski poziv. Posebice su se osvrnuli na neprimjeren odnos prema prošlosti koji se onda odražava u našoj sadašnjosti. Ta se neprimjerenost tièe poglavito triju tema koje su vidljive u odnosu prema žrtvama u jasenovaèkim logorima, prema žrtvama komunistièke diktature, kao i prema žrtvama u Domovinskome ratu. U poruci nadbiskup podsjeæa kako se Crkva smatra pozvanom i dužnom upoznati sve ljude koji to žele s porukom kršæanske vjere o najdubljem smislu èovjekova života i svijeta. Ona to svoje poslanje na poseban naèin ostvaruje prikladnim oblicima sustavnoga vjerskog odgoja i obrazovanja vjeronauka ne samo u crkvenoj župnoj zajednici nego i u školi. Na taj naèin Crkva istodobno ispunja svoju zadaæu naviještanja Evanðelja i svoju djelotvornu ljubav na podruèju odgoja i obrazovanja mladih naraštaja. Novèanu pomoæ moguæe je uplatiti pozivom na donacijski telefon Hrvatskog Caritasa 060 9010, cijena po pozivu 6,25 kn, PDV ukljuèen, ili putem on-line uplata na www. Na tome tragu, a osobito u vidu donošenja odgovorne i razborite odluke koga zaokružiti na ovim izborima, dobronamjerno želimo podsjetiti da je od iznimne važnosti upoznati izborne programe onih koji se kandidiraju, osobito one gospodarske koje se odnose na gospodarenje morem, šumama i poljoprivrednim dobrima... Pozvani smo naroèito dati povjerenje onima koji se zauzimaju za zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene, te promièu kulturu života dugoroènom pronatalitetnom politikom... Isto tako, u svjetlu dugogodišnjih sprjeèavanja da se procesuiraju zlodjela komunistièke diktature, važno je prepoznati kako se pojedine politièke opcije namjeravaju suoèiti s komunistièkom prošlošæu. Zakljuèeno je kako u tome svakako valja raèunati i na pomoæ udruga koje se bave tom problematikom. Ponovno je istaknuto kako radno tijelo pod pokroviteljstvom Svete Stolice, a sastavljeno od predstavnika Katolièke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve, neæe ulaziti u samu kauzu bl. Alojzija Stepinca jer je ona privedena kraju u Kongregaciji za kauze svetaca. I sam Sveti Otac i kardinal Pietro Parolin, kao i drugi sugovornici biskupa u Vatikanu ne dovode uopæe u pitanje svetost bl. Radi se samo o odgodi za koju, biskupi vjeruju, neæe dugo trajati. Bez toga se ne može oèekivati pomak na planu demografske obnove hrvatskog društva. Vjernicima upuæujemo i poziv na usrdnu molitvu da se dogodi obraæenje srdaca, ali i da usvoje novu svijest odgovornosti i spremnosti na radosno prihvaæanje novoga života i skrb o njemu u svim njegovim fazama i stanjima. Neka našu molitvu prate djela ljubavi i milosrða, solidarnosti i spremnosti da pomognemo onima u potrebi, kako bi u našoj sredini zavladala istinska kultura života. Kao i svaki puta dosad, izražavamo spremnost da i u ovoj humanitarnoj krizi, koja se s izbjeglièkim valom poèela prelijevati preko hrvatskih granica, zajedno s nadležnim državnim tijelima, drugim Crkvama i vjerskim zajednicama te domaæim i meðunarodnim humanitarnim organizacijama, pomognemo unesreæenim ljudima koji su bez moguænosti izbora morali napustiti svoj dom i domovinu u potrazi za sigurnošæu i zaštitom. Prihvatiti izbjeglice dužnost je svake osobe. Papa Franjo je nedavno kazao kako je odbijanje izbjeglica ravno ratnom zloèinu. Izbjeglice su, naime, naša braæa i sestre koji traže dom daleko od svoje zemlje u kojem mogu živjeti bez straha. Ne zaboravimo, poštovani sugraðani, da se ljudsko dostojanstvo uvijek mora poštivati. U cilju stvaranja prijateljskoga ozraèja prema obitelji i djeci u Hrvatskoj pozivamo na žurno donošenje i sustavno provoðenje dugoroène pronatalitetne obiteljske i populacijske politike kao važnog dijela razvojne politike od vitalnoga interesa za buduænost hrvatskoga društva. Drago nam što je tijekom ove godine obiteljska tematika bila u središtu nekih važnih skupova na razini Crkve u Hrvata, kao npr. Pastoralni tjedan u sijeènju i Pastoralni kolokvij u ožujku, kao i brojnih katehetskih sastanaka i sveæenièkih rekolekcija. Sve to pokazuje da je obitelj ne samo teoretski, nego i stvarno u središtu naših pastoralnih planova i pothvata. Crkva, naime, želi u sadašnjem vremenu brojnih izazova pomagati suvremene obitelji kako vjerno živjeti obiteljske vrjednote. Svetu misu u 12 sati predvodi kardinal Josip Bozaniæ, a propovijedat æe mons. U sluèaju povoljnog vremena sve æe se odvijati u perivoju Trsatskog svetišta, a alternativna lokacija je Dvorana Mladosti na Trsatu. Prijave za Susret vrše se preko župnika i nad biskupijskih povjerenika za pastoral braka i obitelji. Ljudi ovoga podruèja trebaju zajedno živjeti, suraðivati, komunicirati, trgovati. Ali ne može se jednostavno brisati ono što se dogodilo. Znatiželjan sam koju æe poruku Papa tamo uputiti. Sigurno æe njegove rijeèi biti upravljene najprije narodima Bosne i Hercegovine, s bolnim iskustvom stradanja, patnje i rata koji je ostavio zapanjujuæe tragove pustošenja. Vi æete kao Predsjednica imati velike moguænosti, sukladno svojim ovlastima, davati doprinos i poticaje u osnaživanju opæega dobra i promicanju temeljnih vrijednosti na kojima poèiva svako zdravo i napredno društvo kao što su poštivanje dostojanstva svake ljudske osobe, od zaèeæa do naravne smrti, promicanje i zaštita braka i obitelji. Neka Vam Gospodin kao i Salomonu udijeli ''mudro i pronicavo srce'' u ostvarivanju stvaralaštva, solidarnosti i subsidijarnosti u svim segmentima društva. Istovremeno, ispunjavajuæi svoju graðansku i vjernièku dužnost, izražavamo i zahvalnost svim prethodnim naraštajima koji su nam svojim životom i žrtvom omoguæili da uživamo blagodati nacionalne suverenosti u ozraèju istinske slobode. Ivana Krstitelja, najavljen je Koordinacijski sastanak za podruèje Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije na kojem æe nazoèiti: nadbiskup ðakovaèki mons. Ðuro Hraniæ, ravnatelj Hrvatskg Caritasa mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ, ravnatelji svih dekanatskih caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije te župnici s poplavljenih podruèja. Djelatnici i volonteri biskupijskih, dekanatskih i župnih Caritasa ukljuèeni su u pomaganje stanovnicima poplavljenih podruèja. Najteža situacija je na podruèju Županje i opæina Štitar, Bošnjaci, Drenovci, Vrbanja i Gunja, Slavonskog Šamca, Ciglenika i Beèica, kao i na pleter-nièkom podruèju te u Požeškoj kotlini, koja je pod vodom. Josip Mrzlja Hrvatski Caritas upuæuje apel hrvatskoj javnosti da se ukljuèi u prikupljanje pomoæi za naše postradale sugraðane na podruèjima Požeške biskupije i Ðakovaèko-Osjeèke nadbiskupije. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Biskupi su istaknuli ulogu pokretâ pro familia, same obitelji ukljuèene u pastoral, te pothvate usmjerene na zaštitu braka izmeðu muškarca i žene, kao što je, primjerice referendum održan u Hrvatskoj. Za novog ravnatelja hrvatske inozemne pastve imenovan je dr. Tomislav Markiæ, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije. Koga se više imam bojati? Ja imam pravo reæi da je ovo antropološka stvar u kojoj bi zaista bilo èudno da šutimo. Ja javno pozdravljam da je obitelj zajednica muškarca i žene. I pozdravljam da to uðe i u Ustav. Makar je to i u Obiteljskom zakonu bilo pozitivno riješeno. Ne smeta me da to uðe i u Ustav. Upozoreno je kako takva medijska kampanja otežava kvalitetnu javnu raspravu o samom predmetu referenduma, a to je zaštita braka kao zajednice muškarca i žene. Mediji bi trebali poticati argumentiranu raspravu koja bi pomogla graðanima da slobodno donesu svoju odluku. Prikupljena novèana sredstva Hrvatski Caritas usmjerit æe Filipinskom Caritasu za projekte pomoæi u sklopu objedinjenog plana kojim mreža Caritasa Internationalis koordinira svoje aktivnosti žurne meðunarodne humanitarne pomoæi. Potom je održana sjednica Mješovitog povjerenstva Vlade RH i HBK za izradu popisa imovine oduzete Katolièkoj Crkvi za vrijeme jugoslavenske komunistièke vladavine i za izradu prijedloga rješavanja problema te koordinaciju aktivnosti tijela državne uprave. Mimo napisanog teksta, nadbiskup Puljiæ podsjetio je da je upravo na dan kad zapoèinje zasjedanje, 16. Naglasio je kako ne možemo dovoljno zahvaliti tome papi za ljubav i zauzimanje koje je iskazao prema nama u danima nevolje i na svemu što je uèinio da se zaustavi ruka koja ubija. Ujedno je izrazio radost što æe iduæe godine Ivan Pavao II. Kršæani su nositelji nade, iskustva i sadržaja vjere koji je zanimljiv svima. Biskupi su u više navrata izrazili uvjerenje da je nada èija je Crkva nositeljica nešto što svijet traži. U tom vidu i ja sam nedavno bio u Hrvatskom saboru, a prije par mjeseci kod predsjednika države. Bio sam u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te posjetio Hrvatsku radio televiziju. Predsjednik Komisije HBK za odnose s državom, uzoriti gospodin kardinal Bozaniæ, kako osobno, tako i putem pojedinih odbora spomenute Komisije, susreæe i prima ljude i predstavnike javnog, politièkog i kulturnog života zemlje. Biskupi oèekuju objašnjenje takvog istupa i traže ispriku zbog uvrede, klevete i narušavanja ugleda. Èlanovi Stalnoga vijeæa izrazili su zabrinutost zbog dokidanja autonomije Religijskog programa na HTV-u koja mu je zajamèena Sporazumom koji su potpisali HRT i HBK. Hrvatska država i narod kao aktivni èlanovi veæe zajednice imaju šansu boriti se i izboriti za zajednièke programe. U zemljama Europske unije Crkva sve više diže glas. Crkva je jaka kao moralna snaga, kritièka svijest. Crkva nije parlament niti æemo iæi u parlament. Mi smo božanska institucija koja je za narod, s narodom i pred svakim društvom, u svakom vremenu, brani ljudska prava. Jer osjeæa kako se u novoj zajednici europskih naroda izgraðuje društvo bez Boga. Poruka je u prvome redu upuæena roditeljima i poziva ih da se ukljuèe u javnu raspravu o predloženim sadržajima Kurikuluma zdravstvenog, a posebice spolnog odgoja. Biskupi se nadaju da æe i predstavnici vijeæa roditelja u školama iskoristiti svoje pravo te sukladno vjerskom opredjeljenju kritièki vrednovati one dijelove sadržaja koji ugrožavaju integritet djeteta i njegov kršæanski identitet. Država mora obuzdati industriju naplate dugova i pokrenuti industrijsku proizvodnju kako bi graðani mogli servisirati svoje dugove. Država ne smije svoje graðane pljaèkati, otuðivati im imovinu i kažnjavati ih jer su kolateralne žrtve krize koju nisu prouzroèili, za razliku od mnogih onih koji sada hladno zaraðuju na sirotinji uzimajuæi joj i ono malo što ima. Kako izgleda tijek konklava i koje su važeæe kanonske odredbe za izbor novoga pape detaljno je pojasnio dr. Josip Šalkoviæ, profesor kanonskoga prava na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu u tjedniku Glas koncila od 10. Uz dopuštenje Glasa koncila tekst prenosimo u cijelosti. Zahvalni smo Božjoj Providnosti što smo mogli pratiti Vaš nauk tijekom osam godina Vašeg bogatog služenja. Osobito smo zahvalni na naèinu kako ste vršili Petrovu službu: S velikim dostojanstvom, vizijom i hrabrošæu. Isto tako, svojim nauèavanjem i pisanjem Vi ste se znali suoèiti s velikim izazovima i pitanjima današnjega svijeta kreativnim i bogatim teološkim razmišljanjem. Upozoreno je na trend promicanja rodne gender ideologije koja se nastoji nametnuti diljem svijeta. Predstavljena je kronologija uvoðenja zdravstvenog odgoja u hrvatske škole te posebno istaknut izostanak bilo kakve javne rasprave o tom važnom segmentu odgoja iz koje su iskljuèene zainteresirane strane, a na osobit naèin roditelji. Istaknuli su osobitu važnost duhovne i svake druge meðusobne povezanosti i potpore. Vaša djeca nisu vlasništvo države. Vi ste ih rodili, othranili i za njih skrbite. O vama roditeljima ovisi što æe i kakva æe jednoga dana postati vaša djeca. Komisija nastoji na taj naèin dati svoj skroman doprinos raspravi o zaštiti javnog interesa i opæeg dobra, sa željom da državna i javna uprava budu na usluzi graðanima te da potièu razvoj gospodarstva i zapošljavanje. Smatramo nužnim da se poštuju prava svih osoba, osobito djece. Zakonski prijedlozi trebaju biti dostupni najširoj javnosti kako bi se svi graðani i ustanove mogli ukljuèiti u javnu raspravu kojoj treba posvetiti i dovoljno vremena. Kako se to pokazalo puno puta u prošlosti, samo voðeni istinom i pravednošæu možemo svjedoèiti i svoju ljubav prema hrvatskoj domovini. Hrvatski ssocijalni tjedan, Dan obitelji, prikpljanje podataka o ubijenim sveæenicima, redovnicima i redovnicama za vrijem totalitanih režima bile su neke od teme zasjedanja. Za potpredsjednika HBK izabran kardinal Bozaniæ. Na kraju zasjedanja biskupi su se susreli s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama mons. Zbog toga je euharistijsko slavlje koje æe u nedjelju 3.
Last updated
